Burnout, poznat i kao sindrom izgaranja, postao je sveprisutan u modernom društvu. No, kako se razlikuje među različitim generacijama, otkrila je prof. dr. sc. Nataše Jokić-Begić s odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta na predavanju čija je ključna tema bila usmjerenost ranijih generacija na radnu etiku i predanost poslu. Dok starije generacije često stavljaju velik naglasak na profesionalni uspjeh i radnu etiku, često zanemarujući svoje mentalno zdravlje, mlađe generacije, kao što su milenijalci i generacija Z, ipak nastoje pronaći ravnotežu između posla i privatnog života te brige o vlastitom mentalnom zdravlju. Panel pod nazivom „Što znači burnout i kako se razlikuje po različitim generacijama?“ dočarao je koje su to situacije, događanja i okolnosti koji mogu dovesti do izgaranja kod starijih, a koje kod mlađih generacija.
U modernom društvu, sindrom izgaranja, poznat i kao burnout, postao je sveprisutan i složen problem. Recentna istraživanja prof. dr. sc. Jokić-Begić ipak bacaju novo svjetlo na ovu temu, ukazujući na činjenicu kako različite generacije imaju drugačiji potencijal za razvoj burnouta, ali i drugačije se nose s ovim izazovom. „Što se dogodilo od 1953. do 2005. godine? Prošli smo dug put od optimizma koji je prevladavao 1950.-ih pa sve do pesimizma koji nas je obuzeo 2020.-ih. Krenuli smo od kolektivizma koji je obilježio odrastanje i radni vijek starijih generacija, dok se danas ipak ističe individualizam“, istaknula je Jokić-Begić te dodala kako postoji još nekoliko ključnih, ali dovoljno oprečnih obilježja koja razlikuju starije od mladih. „Od ekonomskog prosperiteta do nestabilnosti, od analognog do digitalnog, od obećanja vječnog mira preko hladnog rata i Domovinskog rata pa sve do prijetnje 3. svjetskim ratom“, samo su neke od dijametralno suprotnih okruženja u kojima se nekada živjelo i radilo, a u kojima se danas isto tako provodi život, ali i radni vijek.
Predavanje je također prikazalo i kako su društvene promjene, tehnološki napredak i kulturološki faktori utjecali na način kako različite generacije percipiraju burnout i brigu o sebi. Brži tempo života, konstantna dostupnost putem digitalnih medija i veće otvorenosti prema razgovoru o mentalnom zdravlju postali su sastavni dio suvremenog društva i načina života, što je značajno utjecalo na percepciju i pristup problemima poput burnouta. „Različite generacije različito izražavaju svoje emocije na radnom mjestu. Dok su starije generacije često suzdržane, mlađe generacije su otvorenije prema izražavanju svojih osjećaja te njihovom utjecaju na produktivnost na poslu“, istaknula je Jokić-Begić.
Predavanje je pružilo dublji uvid u promjene u percepciji burnouta i brige o mentalnom zdravlju kroz različite generacije te naglasilo važnost prilagođavanja pristupa i podrške kako bi se svima omogućila što bolja briga o mentalnom zdravlju.
Iako burnout ostaje globalni izazov, različite generacije imaju svoje jedinstvene perspektive i načine suočavanja s njim. Razumijevanje tih razlika ključno je za izgradnju boljeg okruženja koje potiče mentalno zdravlje. Ipak, jasno je da postoji potreba za prilagodbom pristupa i pružanjem podrške kako bi se svim generacijama omogućila bolja briga o mentalnom zdravlju, jer (mentalno) zdravlje je najbitnije!
